Menu
Trendovi za početak nove dekade
Trendovi za početak nove dekade

Trendovi koji su ove godine došli u prvi plan kao da najavljuju promjene za čitavu dekadu, te su na neki način okidač promjena prema ciljevima uspostavljenima u Ujedinjenim narodima kao svojevrsni zadatak čovječanstva do 2030. godine.

 2020 godina je godina početka mnogih promjena u društvenom, političkom i gospodarskom smislu. Izdvojila sam 5, po mome mišljenju ključnih trendova koji su pokrenuti ili pak dobili veliku pažnju ove godine.

Svijet se već godinama nalazi u svojevrsnoj krizi. Kapitalizam, materijalizam, hiperprodukcija, pretjerani konzumerizam, globalizacija, brže, više i nekvalitetnije je obilježilo period od zadnjih 50 godina. Ekonomski rast je je uvjet razvoja svijeta, ali gdje je granica rasta? Koliko više je dovoljno i može li rast preko granica zdravog razuma i dobrogukusa biti dugoročno održiv? Sve što raste neobuzdano postaje kancerogeno i krene izjedati samoga sebe, iznutra. I u konačnici nestane.

Slijedom toga, smisao i upitnost kapitalizma, klimatske promjene i očuvanje okoliša, pitanje kvalitete i načina rada, usporavanje rasta azijskih ekonomija, te očekivanje sljedeće globalne recesije, su ključni trendovi ove 2020 godine.

 

  1. Smisao i upitnost kapitalizma

„Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo, a rad, dobra i izvori resursa trguju se na tržištima, dok je zarada nakon oporezivanja, podijeljena vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.“

Začeci kapitalizma sežu još u 16. St., međutim, on je svoj vrtoglavi razvoj doživio od 19. – og, a posebno tokom 20. st.Koliko god privatno vlasništvo i sloboda tržišta bili pozitivni za čovječanstvo, nemanje svijesti o ostatku svijeta, mora dovesti do propasti. Današnja tržišta razvijenog svijeta su prezasićena, dok s druge strane, dio svijeta s „one strane“ Zemlje živi u ogromnom siromaštvu ukoliko uzmemo u obzir razvoj čitave civilizacije. Svaki sistem kada dođe svome kraju postaje izopačen, a društvo groteskno. To se danas događa zapadnome svijetu i čovjeku. Ideje Karla Marxa koje su bile opozitne kapitalizmu nisu funkcionirale u praksi, te se tek nakon pada komunizma, godinama razotkrivala sva trulež i nevaljalost te paradigme. Slično se događa danas sa kapitalizmom.

Enormne razlike između bogatih i siromašnih, beskrupulozno uništavanje okoliša, pretjerano konzumiranje životinja, enormni rast vanjskog duga etc., sve su to posljedice loše izvedenog kapitalizma te će on vrlo vjerojatno unutar narednih 10 godina biti zamijenjen ili modificiran nekim, barem na prvu, pametnijim i boljim modelom.

  1. Klimatske promjene

Sječa šuma, uništavanje staništa životinja, trovanje voda, onečišćenje zraka i prirode, sve to je kroz desetljeća dovelo do ovog što imamo danas, klimatske promjene. Razmaženi način života zapadnog čovjeka uzima globalno svoj danak, pa čak i ovaj virus i pandemija su rezultat naše bezumne ekspanzije jer u prirodi, bolest napadne vrstu kada se ona proširi preko svake mjere, te bi to širenje dovelo do narušavanja cjeline jer prirodom vlada balans. Prirodna ravnoteža koja ne može još dugo tolerirati naše bahato ophođenje prema svemu ostalom što nas okružuje, definitivno zahtjeva našu veću pažnju i promišljanje o boljim načinima življenja. Boljim za čitavu planetu, ne samo pojedince.

  1. Fleksibilan rad i propitkivanje načina rada

Današnji način rada je usklađen sa prvom industrijskom revolucijom, nikako sa našim digitalnim i tehnološki razvijenim dobom. Čovjek danas još uvijek radi kao dio stroja, te mijenja svoje sate života za novac. Nova tehnološka revolucija nema više potrebe za takvim radnikom i njegovim vremenom jer je robotika dovoljno razvijena da zamijeni čovjeka. Nekakva nova ideja načina rada bi mogla biti efektivnost usljed kreativnosti umjesto brojanja sati rada. Nova tržišta rada će zahtijevati prekvalifikaciju postojeće radne snage ili pak obuku za potpuno nova zanimanja koja će tek možda postojati za 5 do 10 godina.

  1. Usporavanje rasta azijskih ekonomija

Globalno zaustavljanje trgovine početkom proljeća, te usporavanje gospodarskih aktivnosti uzrokovano pandemijom Corona virusa definitivno će usporiti većinu gospodarstava pa tako i ona na azijskom kontinentu. Tri najveće ekonomije Azije, Japan, Kina i Indija bilježe enorman pad potenciran globalnom situacijom ove godine. Indija je doživjela pad BDP- a za 4,5 %, japanska ekonomija je doživjela pad u drugom kvartalu ove godine za 27,8 %, dok Kina ove godine očekuje manji rast nego proteklih godina. Ukoliko dođe do ključnog trenda pod brojem 5, odnosno recesije u narednim godinama, usporavanje ovih ekonomija će biti vrlo vruća tema ove dekade.

 

  1. Očekivanje globalne recesije

Zadnja velika ekonomska kriza se dogodila 1929. godine koja je najviše pogodila razvijeniji industrijski svijet. Lako je moguće da i u ovom stoljeću dođe do sličnog scenarija. Iako je današnji monetarni sistem temeljen na brojčanom iznosu unutar bankarskog sistema, računovodstvena bilanca uvijek ima lijevu i desnu stranu. Mnoge države se nadaju da će puštanjem helikopterskog novca ili posuđivanjem riješiti potencijalnu recesiju, to je zapravo nemoguće, odnosno besmisleno. Vanjski dugovi država se broje u „bilijunima, bilijardi“ i taj balon mora kad-tad doći na dnevni red. Nema mnogo razlike između silnih nula na novčanicama iz mračnog doba komunizma i hiperinflacije i današnjih nula u iznosima državnih dugova. Pitanje je samo kada i što će biti okidač financijskog „reseta“.

Trendovi 2020. godine su trendovi koji najavljuju novu eru, te će se nastaviti do potpune reorganizacije svijeta 2030, a sve u skladu s UN-ovom Agendom 2030, odnosno planom za neki bolji, ravnopravniji i pravedniji svijet. Kako će taj svijet izgledati i hoće li zaista biti svijet iz naših snova, vrijeme koje je pred nama će to pokazati.

Autor: Vlatka Galijan

 

 

Profili

logo

Copyright © 2022 - 2024 MM Agency, obrt za internetske portale | Sva prava pridržana.

MojProfil internet portal
Skip to content